Turistička zajednica Kvarnera katalog

Kvarnerski zaljev. Pri a se da su i Argonauti, prete e onoga nomadskog što krasi ve inu nauti ara, u potrazi za Zlatnim runom zašli u njegove moreuze. U rukavcu te legende, ovdje negdje na Kvarneru, rtvom je postao ne odve znani junak Apsyrt. Od raskomadanih dijelova njegova tijela što ih je Medeja pobacala u more, nastalo je kvarnersko oto je. Legenda, oduvijek suosje aju i sa rtvama, ka e da je nazvano njegovim imenom, Apsyrtovo oto je. Premda ljudi rado prepri avaju legende koje ih povezuju sa svojim najdaljim i slavnim precima, da li zbog okrutnosti, ta pri a nije postala baštinom ljudi što nastanjuju kvarner- ske obale i njegove otoke. Stotinjak milja ju nije, pri a lišena okrutnosti gr kemitologije, govori o nastanku Kornata. Bog je, ne znaju i što e sa šakom kamenja preostalog mu nakon stvaranja svijeta, jedno- stavno bacio to kamenje ne mare i ni kamo ni kako. Kad se osvrnuo, jer i Bog je radoznao, rekao je sebi da više ništa ne treba dirati. Po uzoru na tu pri u, G. B. Show piše: "Posljednjeg dana stvaranja svijeta Bog je elio okruniti svoje djelo te je od suza, zvijezda i daha stvorio Kornate." Umjesto usporedbe tih dviju legendi, vra aju i se u sadašnjost, name e se pitanje: kako je mogu e da se od mnoštva posjetitelja Kvarnera, slavnih i u mnogo emu sposobnih, nitko nije potrudio opisati njegovu ljepotu? Iskreno govore i, u umjetnosti ne nalazimo ozbiljnijih tragova koji bi upu ivali na Kvarner kao inspiraciju. Tragaju i za razlozima te nezahvalnosti, za sada opravdavaju i samo G. Mahlera koji je boravak u Opatiji iskoristio za reorkestraciju nekoliko stavaka IV. simfonije... Opatija?! Nije li to odgovor na postavljeno pita- nje? U samo stotinjak godina postojanja Opatija je postala sinonim za cijelo podru je Kvarnera. Ali, njezin izgled, na in na koji je izgra ena, poznat gotovo svima, lišen je bilo kakvih tajni, tajni koje stoje u temelju svih legendi. Uspore uju i je s Dubrovnikom na jugu hrvatskog Jadrana, teško je otkriti ime Opatija svoju sjenku prote e nad cijelim Kvarnerom. Dubrovnik, ne treba ni govoriti, tisu ljetnim postojanjem, svoj ponos dijeli svemu u svojoj okolini. A Opatija? Opatija je, za razliku od mnogih gradova i gradi a koji su se desetlje ima, ili stolje ima, borili za svoje postojanje, nastala kao dar. è è æ è æ è æ æ è è è è è æ æ æ è æ æ æ æ è æ æ æ æ è è ð ð æ è æ æ æ æ Opatija na dar

RkJQdWJsaXNoZXIy Mzk3OTY=