Turistička zajednica Kvarnera katalog

Ulaz je u nju izme u lukobrana što štiti lu icu s jugoisto ne strane, i kra ega gata sa sjevero- zapadne strane. Na glavi lukobrana nalazi se crveni svjetionik. Najbolje je pristati s unutraš- nje strane lukobrana gdje su dubine od 3,5 me- tra na glavi, do dva metra na njegovoj peti. Od pete lukobrana do dobro vidljive dizalice isuviše je plitko za pristajanje. Unutar luke nalaze se još dva moli a postavljena na stupovima. Na svakome od njih ima dovoljno dubine (od 2 do 3 m). Namjestima gdje se ti moli i dr e za kopno, nalaze se priklju ci za struju i vodu. Zapadna je strana luke plitka. I u Nerezinama, treba li to uop e govoriti, ima dobrih restauracija. Pristanemo li u Nerezinama, prilika je popeti se na visoku Osor icu. Ne treba pomisliti kako e vas mještani udno gledati (jer otkad to nauti ari planinare?!), recimo samo da oni svakog 27. srpnja slave blagdan sv. Ane, penju i se put vrha Osor ice, to nije na misu u kapelu sv. Nikole. Odgovorniji e skiperi iskoristiti ovakvu priliku jer se s te visine mo e promotriti gotovo cijeli Kvarnerski zaljev. Uz kartu i druga pomagala kojima se slu imo u navigaciji, dobro je ponekad i u stvarnosti pogledati kako izgleda akvatorij kojimplovimo. Sada, nakon Nerezina, više nas ništa ne dijeli od uplovljavanja u Osorski kanal. Jasno, u svijetu postoje mnogo slavniji kanali od ovoga pred nama, poput Panamskog, Kielskog... ali Osorski je od njih stariji, mnogo stariji. Oko rta Lopar po inju oznake koje nam govore kako treba ploviti kroz kanal. Naime, kako nam i karta kazuje, cijeli je kanal vrlo plitak. Pet crvenih oznaka u obliku valjka, koje su pri vrš ene za betonska postolja, treba oploviti s isto ne strane. Va no je znati da siguran smjer ne vodi neposredno uz oznake, ve petnaestak metara dalje od njih. Jasno, u moreuzima pri- dr avamo se navika sli nih onima u kopnenom prometu. Dr imo se svoje desne strane (i za Engleze namoru vrijede ista pravila). Osor. Ako smo cijelo ovo putovanje zapo eli u mondenoj Opatiji što svojim izgledompokazuje da je nastala tek negdje krajem devetnaestog stolje a, pristojno je ovaj nauti ki vodi Kvarnera završiti tisu ljetnimOsorom. Pri a o Osoru po inje rije ima uobi ajenim za svaku pri u: bilo je to davno, u ono doba kad su otoci Cres i Lošinj bila jedan otok Apsirtides. Prièa se da su u to doba okolnimmorima plovili Liburni, iskusni pomorci i hrabri ratnici. ð æ æ æ æ æ æ æ æ æ æ æ è è è è è è è è è è è è è è è è è è è è Osor