Hrvatska turistička zajednica katalog

SAKRALNA BAŠTINA OTOKA BRAČA 13 O tok Brač je za vrijeme rimske vladavine funkcionirao kao ruralno područje, bez većih urbanih središta. Jedno od njih, a možda i jedino relativno veće naselje na otoku kroz četiri pretkršćanska stoljeća rimske vlasti bio je Škrip. Život je pretežno bio koncentriran uz plodne površine, na rubovima dolaca i većih polja gdje su se nalazila gospodarska imanja oko kojih su bili okupljeni koloni koji su ih svojim radomodržavali. U takvom se ruralnom krajoliku bez većih centara kršćanstvo zacijelo pojavilo i razvijalo pod dominan- tnimutjecajem iz urbanog središta čitave provincije, Salone. Tragovi najstarijih slojeva kršćanstva, onih prije uspostavljanja vjerske tolerancije Milanskim ediktom 313. godine, na otoku zasad nisu zabilježeni. Možda je prvi podatak o kršćanstvu na Braču onaj u pismima sv. Jeronima njegovim suvreme- nicima s kraja 4. i početka 5. stoljeća, gdje se on posredno referira na postojanje više samostana i mnoštva svetih, pobožnih ljudi na dalmatinskimotocima. Većina se znanstvenika danas slaže kako je prvi sloj ranokršćanskih građevina na Braču vjerojatno nastao nakon završetka vojnih operacija u Dalmaciji tijekombizantsko- gotskih ratova, u drugoj polovici 6. stoljeća. Tada se grade ili pregrađuju sklopovi u Su- tivanu, Supetru, Lovrečini, Postirama, Mirju, Pučišćima, Povljima, a vjerojatno i u Bolu. Crkve su redomposvećene svecima čije su se relikvije čuvale u Rimu, što pokazuje da je gradnja tih objekata zapravo plansko os- tvarenje pod patronatomdržavne i crkvene vlasti. To se očituje i u kvaliteti projektiranja i građenja crkava, što nije slučaj kod velikog broja crkvenih objekata građenih izvan provincijskih središta. Utvrđeno je da je kao osnovna mjera redovito upotrebljavana rimska stopa, što je određivalo odnose de- bljine i visine zidova, širine i duljine glavnog broda, apside i predvorja. To je rezultiralo skladnimgrađevinama preciznih razmjera. Nadalje, u prezbiteriju je velikih istraženih bračkih bazilika u Povljima, Lovrečini i Postirama pod oltarombila konfesija , oltarni grob u koji su bile položene kontaktne relikvije, predmeti posvećeni dodirom sa svetačkim relikvijama poslanima iz Rima. Na taj se način ostvarivalo jedinstvo između kulta mučenika i euharistijske liturgije. Čini se da su gotovo sve bračke crkve iz tog doba imale i krstionicu. Krsni zdenci u njima redovito ponavljaju isti, križni tlocrt, što je prema mišljenju većine istraživača još jedan dokaz planske graditeljske aktivnosti iz druge polovine 6. stoljeća. Svi su ti objekti opremljeni kamenim namještajem i arhitektonskim elementima izrađenimu klesarskim radionicama koje su djelovale na nama još nepoznatim lokaci- jama na otoku. Antički kamenolomi Plate, Rasohe i Stražišće bili su izvor kamena za njihovu izradu. Od istog je kamena izrađen i veliki broj sarkofaga s karakterističnim ranokršćanskimobilježjima. Neki od njih mogu se vidjeti na nizu lokaliteta na otoku, dok su drugi trgovačkimputovima završili i na zapadnoj jadranskoj obali. Osim crkava, dio su istog projekta i utvrde koje su osiguravale jadranski limes, poput kompleksa na Glavici u Bolu i s njompove- zane utvrde na Koštilu ispodVidove gore. Povaljska je bazilika nastala u sklopu samo- stanskog kompleksa, kao i crkva adapti- ranog samostanskog sklopa u Mirju, još uvijek skrivena pod zemljom. Kod Supetra, Postira, Lovrečine i Stipanske luke kod Pučišća možemo sa sigurnošću pretpostavi- ti da je riječ o crkvama uz naselja. U slučaju Bola u pitanju je danas nepoznati kršćanski objekt u sklopu bizantske utvrde te nešto kasnije izgrađena crkva na mjestu današnje predromaničke. Još uvijek nismo sigurni koja je izvorna uloge crkve sv. Jadre između Splitske i Škripa. Sve te crkve i samostanske zajednice od trenutka su gradnje postale žarišta kršćanstva na otoku. Nije u potpu- nosti jasno ni to kada se dogodilo rušenje ili napuštanje tih objekata. Kod Lovrečine je, primjerice, ustanovljeno kako je objekt napušten. Ostaci nekadašnjih ranokršćanskih crkava otoka Brača danas su jedno od najdoj- mljivijih i najpotpunijih svjedočanstava povijesti kršćanske vjere na tlu Hrvatske. Pri tome svakako posebnomjesto zauzimaju očuvani ostaci povaljske bazilike i njezine do krova sačuvane krstionice, te bazilike u Lovrečini, s očuvanim freskama i obnovlje- nim krstioničkim ciborijem. Prilikomobilaska ovog itinerara treba posjetiti i Muzej otoka Brača u Škripu, gdje se čuva niz ulomaka kamenog namještaja iz bračkih ranokršćanskih crkava.