Hrvatska turistička zajednica katalog

SAKRALNA BAŠTINA OTOKA BRAČA 17 Dalmaciji, kada je Brač postao dijelom hr- vatske kraljevine. Raskol istočne i zapadne crkve 1054. godine imao je za posljedicu investiranje u crkvene i samostanske, benediktinske objekte, a na stilskom polju širenje romaničkog stila. Tada se na Braču pregrađuje dosta starijih, ali i nastaje velik broj novih crkava iz ove skupine. Sve su crkve iz ove skupine jednobrodne s jednom apsidom, neraščlanjene (iznimka je Sv. Juraj kod Nerežišća) i ožbukane va- njštine, natkrivene su bačvastim svodom, a pokrivene kamenim pločama. Istraži- vači smatraju da je upotreba pokrovnih kamenih ploča zaživjela u trenutku kada je na otoku nestalo krovnog crijepa recikliranog s davno napuštenih rimskih građevina. Danas taj element u sakralnoj, ali i pučkoj arhitekturi čini estetski vrijed- nu poveznicu s davnom prošlošću. Male dimenzije crkava ne odražavaju nužno veličinu zajednice koja ih je posjećivala, jer su obredi služeni ispred crkava. Taj je običaj na otoku zadržan do danas. Prilikom obilaska ove grupe građevina treba obratiti pažnju na pojedine konstruk- cijske elemente koji ih u stilskom smislu određuju. Iznutra se to odnosi na posto- janje slijepih arkada ili pak niša (arkada s prizidanim dnom) na bočnim zidovima, pojasnica koje bačvasti svod dijele na svodovna polja (traveje), na imposte od kamenih ploča na začetku pojasnica te svod apside. Dvije crkve s kupolom nad srednjim svodovnim poljem, Sv. Nikola (Sumartin) s obnovljenom kupolom i Sv. Mihovil (Dol) s očuvanim tragovima kupo- le najzapadniji su primjeri tog arhitekton- skog elementa istočne provenijencije. Izva- na je prepoznatljiv stilski element viseći luk koji uokviruje lunetu iznad nadvratnika, a javlja se tek od druge polovice 11. stoljeća. Većina ovih crkava dobila je tijekom 14. stoljeća zvonik na preslicu. Rijetke su od njih izvorno imale taj element, poput Sv. Jurja u Straževniku, gdje je sačuvan naj- stariji takav zvonik u Dalmaciji. Najstarije sačuvano zvono na otoku danas visi na preslici iz 14. stoljeća na crkvi sv. Petra u Dolu. Neke su u 15. i 16. st. dobile vrijedne kamene oltarne reljefe nastale u radioni- cama glasovitih kipara i graditelja Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca te bračkog kipara Nikole Lazanića. Sv. nedilja na Gracu