Hrvatska turistička zajednica katalog

SAKRALNA BAŠTINA OTOKA BRAČA 24 Ž upne crkve otoka Brača oslikavaju društveni položaj zajednica na otoku uglavnomu novom vijeku. Tome je razlog činjenica da je većina današnjihmjesta nastala spuštanjem stanovništva na obale tek od 15. st. nadalje, pa su tako i župne crkve u njima novovjeke. Nije stoga čudno da župna crkva Donjeg Humca, jednog od najstarijih živućih naselja na otoku, ima najdulji kontinuitet sakralne funkcije među današnjim župnim crkvama na otoku. On je posvjedočen u svetištu u kojem su sačuvani gabariti nekadašnje ranoromaničke crkve s najstarijom freskomna otoku. Kako su nasta- jala priobalna naselja, tako su se s vremenom nove župe odvajale od starijih župa u unutraš- njosti te su se gradile nove župne crkve. Taj proces počinje sa 16. stoljećem, kada se grade prve faze župnih crkava u Sutivanu, Mircima, Postirima i Pučišćima. Ipak je najizrazitiji biljeg na župnim crkvama otoka Brača ostavilo vrije- me baroka (17. i 18. stoljeće). Tada su podizane, proširivane i preuređivane mnoge bračke župne crkve te podizani brojni oltari. Barok je kao omiljen stil na Braču dugo trajao, pa se čak i krajem 19. st. u Dolu gradi crkva s pročeljem Crkva Krista kralja u Selcima Crkva sv. Jeronima u Pučišćima