Hrvatska turistička zajednica katalog

SAKRALNA BAŠTINA OTOKA BRAČA 29 i osnivaju eremitaže Drakonjinu pećinu, Dračevu luku, a nešto kasnije u unutrašnjo- sti Blaca. Za njima se formiraju i eremitaže redovnica trećoretkinja, na Braču znanih kao picokare . Bile su to pobožne žene koje su sva svoja imanja ostavile samostanu te u njemu živjele posvećenim životom. Muški samostani većinom su bili naseljeni redov- nicima iz Poljica, Splita i Makarskog primor- ja, najčešće izbjeglicama predTurcima, dok su u ženske samostane dolazile redovnice s Brača, ali i ostalih otoka. Samostani su, osobito Blaca i Dračeva luka, s vremenom izrasli u važne čimbenike kulturnog i eko- nomskog života Brača. Njihova su se imanja darovanjima, ali i kupnjomneprestano povećavala. Poseban je slučaj pustinja Bla- ca, o čijempomorskom trgovačkomuzletu svjedoči i ime dijela operativne obale u luci Milna – Blataška riva . Posebno je poglavlje bračkog monaštva ispisano u novom vijeku djelovanjem do- minikanaca u Bolu i franjevaca u Sumarti- nu. Franjevci su sredinom 17. st. predvo- dili repopulaciju kugom opustošenog istočnog dijela otoka zbjegom iz Bosne i Hercegovine. S druge je strane otoka Dominikanski samostan u Bolu kroz više od pet stotina godina svojeg djelovanja postao baštinikom velikog dijela autentič- nih svjedočanstava iz murvičkih pustinja i neprocjenjivog kulturnog blaga sadrža- nog u samostanskoj muzejskoj zbirci, na ponos cijelog otoka. Drakonjina špilja Pustinja Silvio