Hrvatska turistička zajednica katalog

SAKRALNA BAŠTINA OTOKA BRAČA 57 razini od onog prethodnog, ranokršćan- skog. Trag svoda ranokršćanske crkve ostao je tako vidljiv na pročelju crkve, a crkva je izvana dobila dojam trobrodne građevine. Nije poznato je li ta faza crkve imala apsidu. U pilonima je kao građevinski materijal upotrijebljen čitav niz spolija, ulomaka oltarne ograde iz prethodne, ranokršćanske faze. Crkvi je u 16. st. dograđena apsida i zvonik na preslicu. Pitanje kamene skulpture i titulara crkve U Dominikanskom se samostanu u Bolu čuva zabat oltarne ograde visoke klesar- ske kvalitete, jedini takav na otoku Braču. Na mramornom je zabatu stilomdruge polovine 9. st. isklesan križ i dva pauna s grožđem i listom te natpisom koji spominje svetogTeodora, zaštitnika bizantske vojske. Zbog tog je nalaza crkvi, do 20. stoljeća poznatoj isključivo kao Sv. Ivan Krstitelj, pridodan titular svetogTeodora. Smatralo se da je titular sveca istočne crkve odbačen tijekom stoljeća nakon crkvenog raskola. Nakon provedenih arheoloških istraživanja i mjerenja veličine interijera danas je upitno je li zabat pripadao toj crkvi ili nekoj drugoj u neposrednoj blizini, a za koju ne znamo. Tako je i sam titular crkve na neki način danas pod znakompitanja. Gospe od Karmela Gospe od Karmela župna je crkva Bola. Izgra- đena je u baroknomstilu 1688., a dorađena 1785. Na oltaru se nalazi pala supetarskog slikara FeliksaTironija iz 1790. godine. Na baroknomse pročelju u niši nalazi Gospin kip, a iznad profiliranog portala reljef Anđela sVeronikinim rupcem, vjerojatno preuzet s ranije crkve na tommjestu. Sv. Vid na Vidovoj gori Crkva sv. Vida na Vidovoj gori jednobrodna je crkva s polukružnom apsidom, danas sačuvana u nekoliko redova kamena iznad temelja. U blizini crkve nema tragova naselja ili pak nalaza iz drugih arheološ- kih razdoblja koji bi upućivali na izvornu namjenu te crkve. O crkvi nam, međutim, mnogo govori odabir svetog Vida kao titulara te pozicija na kojoj je građena – na najvišem vrhu srednjodalmatinskih otoka. Kult tog sveca zabilježen je kao jedan od kultova kršćanskih svetaca koji su prilikom pokrštavanja Slavena zamjenjivali svetišta i sveta mjesta bogova iz slavenskog pan- teona. Tako je u ovom slučaju kult sv. Vida Adaptirana antička cisterna ispred crkve sv. Ivana i Teodora ŽUPNA CRKVA predKRŠĆANSTVO SREDNJIVIJEK