Hrvatske autoceste katalog

Fotografija, oblikovanje i priprema za tisak: HAND dizajn studio // Tisak: KERSCHOFFSET // Naklada: 600 komada AUTOCESTA A5 BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ Di on i ca > –AKOVO - SREDANCI ISBN 978-953-7491-07-9 VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA INVESTITOR: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. Zagreb STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA: INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d. PROMEL PROJEKT d.o.o., Zagreb IN-ARH d.o.o., Zagreb ZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., Zagreb GRA–EVINSKI FAKULTET, Zagreb GRA–EVINSKI FAKULTET, Osijek RUDARSKO-GEOLO©KO-NAFTNI FAKULTET, Zagreb INÆENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d., Zagreb DALEKOVOD d.d., Zagreb TELEFON-GRADNJA d.o.o., Zagreb ZG-PROJEKT d.o.o., Zagreb IPZ-SPELPROJEKT d.o.o., Zagreb IPZ-CONUS d.o.o., Zagreb INVENTIVA PROJEKTI d.o.o., Zagreb ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA: MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE IZVO–A»I RADOVA: HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., Zagreb OSIJEK KOTEKS d.d., Osijek VIADUKT d.d., Zagreb CESTA VARAÆDIN d.d., Varaædin KONSTRUKTOR INÆENJERING d.d., Split STRABAG d.d., Zagreb GIU SLAVONSKA NISKOGRADNJA GRADNJA d.o.o., Osijek DALEKOVOD d.d., Zagreb WERKOS d.o.o., Osijek KON»AR - SKLOPNA POSTROJENJA d.d., Sesvete HRVATSKE ©UME, Osijek INGRA d.d., Zagreb ZAGORJE-TEHNOBETON d.d., Zagreb NADZOR I KONTROLA: INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb SUDIONICI U REALIZACIJI PROJEKTA IZGRADNJE DIONICE –AKOVO - SREDANCI Hrvatske autoceste d.o.o. Druπtvo za upravljanje, graenje i odræavanje autocesta ©irolina 4, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 1 46 94 444 , faks: +385 1 46 94 505 www.hac.hr NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA: Zdravko LivakoviÊ, predsjednik Nadzornog odbora Boris Ordulj, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Nikola BlagaiÊ, Ëlan Nadzornog odbora Franjo LuciÊ, Ëlan Nadzornog odbora Mijat StaniÊ, Ëlan Nadzornog odbora UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA: Mario Crnjak, predsjednik Uprave Marijo LovrinËeviÊ, Ëlan Uprave dr. sc. Josip Sapunar, Ëlan Uprave IMPRESSUM: Autori: Mario Crnjak, dipl.ing.gra , dr.sc. Goran Puæ, dipl.ing.gra , Boro BrniÊ, dipl.ing.gra , StruËni suradnici: mr.sc. Jacqueline Balen, Arheoloπki muzej u Zagrebu - podaci o arheologiji Josip Lozuk, dipl. arheolog i povij. , Viπi kustos Muzeja Brodskog Posavlja, Slavonski Brod Ivica Vasilj, dipl.ing.gra. Robert ©panoviÊ, dipl.ing.gra. Radoslav MlinareviÊ, dipl.ing.gra. Æeljko Devald, ing. gra. Nedjeljko LonËareviÊ, ing. prometa Marija MiËiÊ, administrator Uredniπtvo: Darija PetroviÊ, dipl.nov. , Mirjana BorovËak, suradnik »vor –akovo: –akovo, Ivandvor, Borovik, –akovaËka Breznica, Osijek, Vinkovci, Vukovar, KopaËki rit, BizovaËke toplice –AKOVO , grad u Slavoniji srediπte je –akovπtine, plodne i bogate okolice. Simbol grada je –akovaËka katedrala, a grad je poznat i po ergeli Ëistokrvnih konja lipicanaca. NajznaËajnija tradicionalna priredba su –akovaËki vezovi, smotra folklora Slavonije i Baranje. Tradicionalna slavonska kuhinja s poznatim mesnim specijalitetima (kulen, kobasice, πunke), jela od divljaËi i slatkovodne ribe te odliËna vina –akovπtine (burgundac bijeli, traminac, rizling) nude se u –akovu i njegovoj okolici. IVANDVOR , mjesto blizu –akova u kojem su brojna uzgajaliπta Ëistokrvnih bijelih lipicanaca, gdje se konji uzgajaju od 1506. godine. Ove naπe plemenite æivotinje pronijele su dobar glas o –akovu i ergeli u Ivandvoru putem filmskih zapisa od svjetskih natjecanja do kraljevskih dvora. OSIJEK , najveÊi grad i luka u istoËnoj Hrvatskoj na desnoj obali rijeke Drave, 25 km uzvodno od njezina utoka u Dunav u istoËnoj Slavoniji. Gospodarsko, prometno i kulturno srediπte Slavonije. Sastoji se od Gornjega grada, Tvre, Donjega grada te Novoga grada (XIX. st.) i Retfale. Razvitak turizma, osim uz vaænu baπtinu (barokna Tvra, jedno od najatraktivnijih zdanja cijele Slavonije) vezuje se i uz prirodni poloæaj grada na rijeci Dravi. RijeËna luka na rijeci Dravi, a posebice Zimska luka s brojnim brodicama, daje poseban ugoaj ovom najveÊem slavonskom gradu. SILASCI S »VOROVA PREMA TURISTI»KIM ODREDI©TIMA HRVATSKE VINKOVCI , grad na obali rijeke Bosuta u istoËnoj Slavoniji, 19 km jugozapadno od Vukovara. Centar za oplemenjivanje bilja. Glavno je æeljezniËko kriæiπte istoËne Hrvatske; u njemu se spajaju posavska i podravska prometnica te pruge koje iz BiH vode prema Maarskoj. Na kriæiπtu je magistralne prometnice (M1.7) Æupanja-Vinkovci- Vukovar i regionalnih prometnica. VUKOVAR , najveÊi hrvatski grad i rijeËna luka na Dunavu, poznat po veliËanstvenoj bici u Domovinskom ratu i straπnim razaranjima. Grad, pristaniπte na utoku rijeke Vuke u Dunav, 19 km istoËno od Vinkovaca, 36 km jugoistoËno od Osijeka. Namagistralnoj je prometnici (M7) Osijek- Vukovar-Ilok i æeljezniËkoj prometnici Vinkovci- Vukovar. Izvan grada na obali Dunava prema Iloku nalazi se VuËedol, bogato arheoloπko nalaziπte. Obredna posudica VuËedolska golubica smatra se svojevrsnim simbolom grada. VuËedol je i poznato izletiπte, raj za ribiËe s prekrasnom pjeπËanom plaæom na Orlovu otoku. KOPA»KI RIT , park prirode KopaËki rit nalazi se na krajnjem istoku Hrvatske, 14 km sjeveroistoËno od Osijeka, na predjelu uπÊa rijeke Drave u Dunav. Jedno je od najoËuvanijih prirodnih poplavnih podruËja u Srednjoj Europi gdje se nalaze staniπta brojnih pticamoËvarica. Ljepota nedirnute prirode, bogatstvo vode, biljnog i æivotinjskog svijeta, osim izletnika i turista, privlaËe mnoge struËnjake i znanstvenike iz cijele Europe. BIZOVA»KE TOPLICE , nalaze se 18 km zapadno od Osijeka. U razvoju zdravstvenog i lijeËiliπnog, ali i kongresnog turizma, istiËu se BizovaËke toplice. Iz dubine od gotovo 2 000 metara dolazi nam dar prirode. Voda slana gotovo kao i Jadransko more, izuzetno bogata mineralima, toplija od bilo koje poznate termalne vode. U BizovaËkim toplicama nalazi se jedini hipertermalni slani izvor u Europi! BizovaËke toplice jedne su od vodeÊih turistiËkih destinacija OsjeËko-baranjske æupanije. NA©ICE , grad duge povijesti obiluje kulturno povijesnim spomenicima, a kao grad prvi put se spominju 1229. godine. KlasicistiËki dvorac obitelji PejaËeviÊ, jedna je od najljepπih graevina na ovim prostorima. Bogata su lovna podruËja u neposrednoj okolici, a ribolov je moguÊ na ribnjaku NaπiËka Breznica i jezeru Lapovac. Slavonski specijaliteti, divljaË i slatkovodna riba, dio su gastronomske ponude grada i okolice. BELI MANASTIR , Beli Manastir sluæbeno je proglaπen gradom 29. studenog 1961. godine. U srednjem vijeku tu je bio samostan (Pel-Monoπtor). TuristiËki najzanimljivije mjesto na podruËju Belog Manastira je lokalitet Lojmir na kojemu se nalaze ostaci "Pel Monoπtora". Baranjski riblji paprikaπ (fiπ-paprikaπ) i baranjska vina dio su tradicionalne gastronomske ponude. Dobivanjem πkole, æupe, æeljezniËke pruge i postaje, ceste i drugih vaænih objekata Beli Manastir je s vremenom postao srediπtem Baranje. »vor Sredanci: Sredanci, BiH SREDANCI , mjesto istoËno od Slavonskog Broda u Brodsko - posavskoj æupaniji. Izgradnji dionice –akovo - Sredanci prethodila su brojna zaπtitna arheoloπka istraæivanja lokaliteta koji su se naπli u zoni graevinskih radova. Ministarstvo kulture od poËetka je sudjelovalo u izradi Studije utjecaja na okoliπ dionice –akovo - Sredanci; a tom su prilikom na terenu identificirani svi lokaliteti ugroæeni buduÊom gradnjom. Izvrπitelji radova su: Arheoloπki muzej u Zagrebu, Odsjek za arheologiju Filozofskog Fakulteta SveuËiliπta za arheologiju, Odsjek za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Muzej Brodskog Posavlja i Muzej –akovπtine. Od deset arheoloπkih nalaziπta na dionici –akovo - Sredanci, najveÊi broj i najznaËajniji rezultati bili su na lokalitetu Ivandvor, Pajtenica, Debela πuma i Struæani. Na poloæaju Ivandvora otkriveno je nekoliko naselja: dva iz razdoblja mlaeg kamenog doba i jedno veliko antiËko naselje. Takoer je pronaeno naselje iz razdoblja srednjeg vijeka. Na arheoloπkom nalaziπtu Pajtenica ustanovljeno je postojanje dvaju naselja: jedan iz bakrenog doba koji pripada nosiocima lasinjske kulture, a jednog iz razdoblja kasnog srednjeg vijeka. Nalazi iz bakrenog doba za sada su prvi na prostoru Hrvatske koje moæemo pripisati nosiocima lasinjske kulture. U zoni arheoloπkog nalaziπta Debela πuma pronaena su dva pretpovijesna naselja: sopotske i lasinjske kulture koje moæemo datirati u razdoblje 5000 god. pr. Kr.. Na istom podruËju ustanovljeno je i srednjovjekovno seliπte iz vremena 10.-16. st. Pronaeno je mnogo uporabnih predmeta (orue, oruæje, posue, ærvnjevi). Na podruËju Ëvora Sredanci istraæena je povrπina od oko 110 000 m2 arheoloπkog lokaliteta Struæani - Vrtlovi, KuÊiπte, Veliki Trstenik, koji se prostire juæno i sjeverno od postojeÊe autoceste Zagreb - Lipovac. Otkriveni su tragovi naselja iz srednjeg vijeka (10. - 12. st.) i naselja iz vremena turske dominacije (16. - 18 st.), zatim ostaci naselja iz mlaeg kamenog doba i rimske dominacije (3. st. pr. Kr. do 1. st. pos. Kr.). Ostala arheoloπka nalaziπta na dionici autoceste od –akova do Sredanaca uglavnom su iz pretpovijesnog razdoblja. Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTI»KOJ ZAJEDNICI i TuristiËkim zajednicama gradova koje su izvor fotografija tiskanih u svrhu promocije Hrvatske u ovoj broπuri. A R H E O L O G I J A