Hrvatska turistička zajednica katalog

SAKRALNA BAŠTINA OTOKA BRAČA 5 D okumentirana povijest ljudske prisutnosti na otoku Braču seže više od trinaest tisuća godina natrag u prošlost. Najstariji su tragovi ljudskog boravka na otoku pronađeni istraživanji- ma u špilji Kopačini kod Donjeg Humca i pripadaju gornjem paleolitiku. U nekoliko se tisućljeća nakon toga jadranski prostor dramatično promijenio podizanjem razine mora za stotinjak metara, te je Brač postao otokom. Kako je čovjek po svojoj prirodi duhovno biće, tako možemo biti sigurni da je na otoku na kojem je sve to vrijeme živio zadovoljavao i svoje duhovne potrebe. Ti- jekom povijesti to je radio na različite na- čine i kroz različite religijske predloške, od kojih nam je većina do danas ostala slabo ili pak potpuno nepoznata. Uslijed rijetkih istraživanja do sada nisu pronađeni ili pak objavljeni materijalni dokazi nekih ranih vjerovanja. Unatoč svim poznatim i nepoznatim promjenama tijekom vreme- na u poimanju odnosa između čovjeka, prirodnih sila i božanskog u znanosti su prepoznati određeni uzorci koji upućuju na to da je često u središtu tih odnosa prostor u kojem je čovjek živio i stvarao. Tako, primjerice, istaknute uzvisine i špilje do današnjeg dana svjedoče o konti- nuitetu, ali i promjenama u poimanju svetosti i pridavanju religijskog značaja tim istaknutim elementima životnog prostora. Prateći te promjene otkrivamo mnogo o načinu života stanovnika otoka tijekom vremena. Najstariji tragovi nečega što bismo mogli svrstati u kategoriju sakralne baštine potječu iz vremena bakrenog doba ili eneolitika (3500. – 2000. prije Krista). U tom su vremenu stanovnici otoka podizali kamene gomile na važnimmjestima u prostoru poput uzvisina, kraj putova, obradivih površina ili lokvi. To je običaj koji se na Braču nastavio i tijekom ranog brončanog doba, najmanje do sredine drugog tisućljeća prije Krista. Takve su go- mile nastajale na različite načine i imale su višestruka značenja. Sastavljene od sitnijeg kamena, prapovijesne gomile uz obradi- ve površine nastajale su kao posljedica obrade kamenitog tla, a zatim bi nerijetko postale nečije posljednje počivalište. Druge su, monumentalnije i građene od većih komada kamena, podizane na teško pristupačnimmjestima kao simbolični vjerski objekti, ali i mjesta ukopa istaknutih članova zajednice. Tako su istodobno zau- zimale sveto mjesto u sustavu vrijednosti unutar kulta predaka, ali su i označavale vlasništvo zajednice nad tim dijelom teritorija. Iako je prapovijesnih gomila do danas na Braču evidentirano nešto više od 240, moramo biti svjesni činjenice da ih je velik broj uništen ili prekriven kasnijim go- milama, pogotovo tijekom druge polovice 19. stoljeća, kada je otok prošao razdoblje intenzivnog privođenja obradivih površina vinikulturi. Do danas ti spomenici svjedoče o vjerovanjima prapovijesnog stanovniš- tva i njihovu poimanju odnosa natprirod- nih sila, prirode i čovjeka, no istovremeno čuvaju i tragove veoma ovozemaljskih značenja poput oznaka vlasništva ili pak orijentira u prostoru. Može ih se vidjeti na Hod kroz vrijeme...