Hrvatska turistička zajednica katalog

SAKRALNA BAŠTINA OTOKA BRAČA 6 prostoru cijelog otoka, a oso- bito na području bračke viso- ravni oko Pražnica i Gornjeg Humca te na nekimmjestima koja će u ovom vodiču biti detaljnije prikazana. O vjerovanjima i povezanosti sakralnog s prostorom na Braču u razdoblju željeznoga doba, kao i na širem prostoru Dalmacije, saznajemo tek posredstvom tra- gova iz kasnijeg, rimskog razdoblja. O tragovima tih veza doznajemo putem prežitaka vjerovanja doma- ćeg stanovništva sačuvanih unutar rimskog panteona. Prema dosadaš- njim znanstvenim spoznajama sre- dišnja je autohtona religijska figura na prostoru cijele Dalmacije, ali i šireg područja dinarskog krša, bilo pastirsko božanstvo stada, pašnjaka, šume i izvora. Takvo je vjerovanje uvjetovano prirodom krajolika i, po- sljedično, tradicionalnom stočarskom ekonomijom, na Braču prisutnom najmanje tijekom posljednja četiri milenija. Rimljani su na osvojenim područjima, u pokušaju lakšeg privođenja lokalnog stanovništva rimskom načinu života, izjed- načavali lokalna božanstva s odgovarajućim rimskim bogovi- ma i pripisivali im slične atribute i moći. U rimskom je razdoblju to lokalno božanstvo nazvano Silvanom. Prikazivan je na razne načine, od kojih je najbliži predrimskom izvorniku onaj kozjih nogu, polugol, na- glašene muškosti, s kozjom bradicom i rogovima, te s pastirskim štapom u ruci. U njemu lako prepozna- jemo istu ikonografsku i religijsku osnovu kao kod grčkog Pana. Na Braču je do danas pronađeno nekoliko spomenika iz rimskog vremena koji prikazuju ili pak spominju Silvana, što svjedoči o ukorijenjeno- sti kulta koji je preživio potpunu promjenu načina Jupiterov žrtvenik i reljef Herkula iz arheološke zbirke Muzeja otoka Brača u Škripu