Hrvatska turistička zajednica katalog

SAKRALNA BAŠTINA OTOKA BRAČA 7 života potaknutu rimskim osvajanjem i procesom romanizacije. Osim tako preoblikovanih i preživjelih lokalnih vjerovanja, na otoku su počet- kom nove ere prevladali kultovi poznati iz drugih krajeva rimskog svijeta. Na Braču su tako zabilježeni spomenici koji svjedoče o kultovima božanstava rimskog panteona, primjerice Herkula, Magne Mater, Venere, Jupitera. Uvjetno se može reći da je rimsko poimanje sakralnog razbilo stare tradicije te nametnulo neke nove veze između vjerovanja i prirodnog okruženja na otoku, jer zasad nisu poznati primjeri gdje je na mjestu posvjedočenog rimskog kulta prije bilo nekakvo prapovijesno kultno mjesto. S obzirom na činjenicu da je rimskim osva- janjem u potpunosti promijenjen način života na otoku, da su raseljena i napu- štena gradinska naselja na uzvisinama te da je težište života prebačeno uz gospo- darska imanja, villae rusticae na rubovima obradivih površina, takva promjena ne treba čuditi. Tako su rimski kultovi, osim spomenutog Silvana, uglavnom posvjedo- čeni u novim središtima života u plodnim dolinama uz more. Iznimku predstavlja Škrip, mjesto gdje je zabilježen konti- nuitet života iz prapovijesnog u rimsko doba. Tamo je nad nekadašnjom velikom brončanodobnom gomilom, preslojenom megalitskim bedemom, u rimsko doba, prema novijem tumačenju, izgrađen hram nekog božanskog heroja. S obzirom na današnju percepciju i poimanje identiteta Brača kao otoka kamenara i klesara, iz rimskog su vremena najdojmljivija svje- dočanstva Herkulova kulta. Taj se antički božanski heroj proslavio izvršavanjem dvanaest teških zadataka, pa je stoga bio idealan zaštitnik svih koji za život stvaraju mukotrpnim radom, uključujući i kamena- re. Njegov je reljef, uklesan u živu stijenu u rimskom kamenolomu Rasohe između Splitske i Škripa, sigurno jedno od najdoj- mljivijih svjedočanstava pretkršćanskih vjerovanja na Braču. Kako je Brač u neposrednoj blizini Salone, mjesta u kojem treba tražiti ishodište širenja kršćanstva u ovim krajevima, može se pretpostaviti da su prvi impulsi njegova širenja stigli upravo iz tog sre- Reljef Herkula u kamenolomu Rasohe