Hrvatske autoceste katalog

Autocesta A3 BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC Sektor Jankomir - Ivanja Reka Duljina sektora Jankomir - Ivanja Reka iznosi 27,99 km. Sektor je podijeljen na 3 dionice: Jankomir - LuËko, l = 5,85 km LuËko - Buzin, l = 7,8 km Buzin - Ivanja Reka, l = 14,65 km Na sektoru su izgraena 3 Ëvora: Jankomir, LuËko i Ivanja Reka, 7 objekata: 1 most, 1 vijadukt, 5 nadvoænjaka te odmoriπte Plitvice. Autocesta je podijeljena na tri sektora: Sektor Ivanja Reka - Lipovac Duljina sektora Ivanja Reka - Lipovac iznosi 264,7 km. Sektor je podijeljen na 16 dionica: Ivanja Reka - Jeæevo, l = 15,95 km Jeæevo - Novoselec, l = 16,05 km Novoselec - PopovaËa, l = 16,00 km PopovaËa - Ilova, l = 22,02 km Ilova - Lipovljani, l = 6,50 km Lipovljani - Novska, l = 9,40 km Novska - RajiÊ, l = 13,42 km RajiÊ - OkuËani, l = 13,00 km OkuËani - PrvËa, l = 7,50 km Na sektoru je izgraeno 15 Ëvorova: Ivanja Reka, IvaniÊ Grad, PopovaËa, Kutina, Novska, OkuËani, Gradiπka, Luæani, Slavonski Brod zapad, Slavonski Brod istok, Velika Kopanica, Babina Greda, Æupanja, SpaËva, Lipovac, 37 objekata: 21 most, 16 nadvoænjaka; te 14 odmoriπta: Jeæevo, Kriæ, Stari Hrastovi, Lipovljani, Novska, Nova Gradiπka, Slaven, Staro Petrovo Selo, Luæani, Brodski Stupnik, Marsonija, Sredanci, Babina Greda, Rastovica i 5 centara za odræavanje i kontrolu prometa (COKP-e): Ivanja Reka, Kutina, OkuËani, Slavonski Brod, Æupanja. Sektor Bregana - Jankomir Duljina sektora Bregana - Jankomir iznosi 13,67 km. Na sektoru su izgraena 2 Ëvora: Bobovica i Sveta Nedelja, 18 objekata: 4 mosta, 1 vijadukt, 2 nadvoænjaka, 1 podvoænjak, 2 prolaza, 7 prijelaza, izgraeno je i odmoriπte Gradna te Ëeoni cestarinski prolaz (»CP) Bregana. 7,500 km 13,419 km 6,500 km 22,019 km 16,000 km 16,050 km Novoselec Ilova Lipovljani OkuËani 13,671 km Bregana Jankomir Ivanja Reka Jeæevo 27,996 km 15,950 km 28,762 km 29,428 km SAMOBOR je srednjovjekovni gradiÊ s oËuvanom starom gradskom jezgrom barokne arhitekture. Dugu turistiËku tradiciju moæemo povezati s poznatim kremπnitama i tradicionalnim faπnikom koji gotovo da prerastaju u simbol grada. Ne mogu se zaobiÊi brojni gastro-restorani na obroncima Samoborskog gorja koja obiluju bogatom domaÊom kuhinjom. DIONICE PopovaËa BOBOVICA Gradna C/C »CP Bregana u km 1+001 SVETA NEDELJA JANKOMIR Plitvice B/A LU»KO BUZIN ZAGREB JUG JAKU©EVAC Andautonija A/A > SPLIT RIJEKA > MACELJ > SISAK KOSNICA Most Sava u km 39+130: l = 1060 m > GORI»AN IVANJA REKA »CP Ivanja Reka u km 42+867 RUGVICA Jeæevo C/A IVANIΔ GRAD KRIÆ Kriæ C/C POPOVA»A Stari Hrastovi A/C PopovaËa D/D KUTINA NOVSKA Lipovljani B/C Novska B/B OKU»ANI Nova Grdiπka D/B Slaven A/- NOVA GRADI©KA Staro Petrovo Selo A/- LUÆANI Luæani -/A Brodski Stupnik -/B SLAVONSKI BROD - zapad SLAVONSKI BROD - istok Marsonija A/A Sredanci D/B > SVILAJ > B. MANASTIR SREDANCI u km 241+461 VELIKA KOPANICA Babina Greda D/C BABINA GREDA Rastovica A/D ÆUPANJA Boπnjaci D/D SPA»VA SpaËva A/A LIPOVAC »CP Lipovac u km 300+167 Bregana > Jankomir 13.7 km D U L J I N A S E K T O R A Jankomir > Ivanja Reka 28 km D U L J I N A S E K T O R A Ivanja Reka > Lipovac 264.7 km D U L J I N A S E K T O R A 5,815 km 13,007 km 24,972 km 22,871 km 21,148 km 24,849 km 15,410 km 22,510 km 21,277 km 10,484 km 12,590 km 12,209 km 17,158 km 12,798 km 27,587 km 17,743 km 7,797 km 4,924 km 6,265 km 24,661 km 13,163 km 22,327 km KRIÆ > > GRADNA > > 12,983 km PLITVICE > > JEÆEVO > > 37,720 km > > > > 26,103 km 16,576 km > > > > > > > > 7,177 km > > 10,779 km > > > > 16,095 km 15,123 km > > > > > > > > > > 21,954 km 20,389 km 12,620 km 10,732 km 15,980 km STARI HRASTOVI LIPOVLJANI NOVSKA NOVA GRADI©KA SLAVEN STARO PETROVO SELO 9,590 km LUÆANI BRODSKI STUPNIK MARSONIJA SREDANCI BABINA GREDA RASTOVICA 8,287 km BO©NJACI SPA»VA WC WC WC WC WC WC WC WC PrvËa - Luæani, l = 28,76 km Luæani - Brodski Stupnik, l = 11,80 km Brodski Stupnik - Slavonski Brod (zapad), l = 8,80 km Sl. Brod (zapad), - Sl. Brod (istok), l = 11,40 km Sl. Brod (istok) - Oprisavci, l = 10,90 km Oprisavci - Velika Kopanica, l = 16,90 km Velika Kopanica - Æupanja, l = 25,95 km Æupanja - Lipovac, l = 29,43 km Lipovac - GraniËni prijelaz, l = 0,989 km ZAGREB je hrvatska metropola u kojoj posebno mjesto zauzimaju povijesni dijelovi grada, Gradec i Kaptol. U staroj gradskoj jezgri znamenite su crkve Sv. Marka, Sv. Katarine, grkokatoliËka crkva Δirila i Metoda, Kamenita vrata i kula LotrπËak. Hrvatsko narodno kazaliπte i gotiËka katedrala u samome srcu Zagreba najpoznatiji su simboli grada. Povijest, umjetnost i kultura Zagreba mogu se doæivjeti πetnjom brojnim zagrebaËkim ulicama, trgovima, crkvama i kazaliπtima, a u tridesetak muzejsko-galerijskih zbirki Ëuva se viπe od 3,6 milijuna razliËitih predmeta. U neposrednoj blizini Zagreba, na obroncima pitome MoslavaËke gore smjestio se mali povijesni gradiÊ IVANIΔ GRAD , o kojem zapisi datiraju joπ s kraja XI. stoljeÊa. Priroda je htjela da ovaj gradiÊ postane poznat po izuzetno rijetkim i snaænim prirodnim ljekovitim izvorima naftalana. Naftalan je specifiËna vrsta ljekovite nafte, a IvaniÊ Grad je jedino nalaziπte naftalana u Europi - bez sumnje prava rijetkost. KUTINA je glavno srediπte Moslavine, a svoju turistiËku privlaËnost duguje smjeπtaju izmeu juænih obronaka vinorodne MoslavaËke gore i nizinskog Lonjskog polja s istoimenim parkom prirode. TuristiËku ponudu obogaÊuju ostaci starih utvrda na MoslavaËkoj gori - pretpovijesna MariÊ gradina, srednjovjekovni grad GariÊ, Jelengrad, te ostaci srednjovjekovnog Erdödyjeva grada Plovdina (Blodyn). LIPIK je poznato ljeËiliπte podno zapadnih padina Psunja. Izvori termomineralne vode omoguÊili su razvoj zdravstvenog turizma, a lipiËki je kraj poznat po uzgoju lijepih i cijenjenih konja lipicanera. POÆEGA se smjestila u jugozapadnom dijelu Poæeπke kotline u Slavoniji. Gradom dominira srediπnji gradski trg s mnogim lijepim graevinama meu kojima se posebno istiËu: srediπnji barokni spomenik koji na vrhu ima kip Svetog Trojstva podignut 1749. godine, zatim crkva Sv. Duha, franjevaËki samostan i Gradska kuÊa. Grad NOVA GRADI©KA utemeljen je 1748. godine. Nastao je i izrastao u okrilju Vojne krajine. Najstarija graevina u gradu je crkva Sv. Terezije iz 1756. s jedinstvenim baroknim tornjem u obliku piramide izvuËenih bridova, u cementnoj oplati. Suvremene prometnice Ëine grad vrlo pristupaËnim, a privlaËna okolica od πumovitih padina Psunja do mirne posavske ravnice daje moguÊnost za razliËite oblike turizma. KUTJEVO je Ëuveno vinogradarsko srediπte podno gore Krndije s bogatom spomeniËkom baπtinom, gdje se posebno istiËe crkva Blaæene Djevice Marije s bivπim samostanom. Tu je i lijepi park, zaπtiÊen kao hortikulturni spomenik i glasoviti kutjevaËki vinski podrum iz 1232., dijelom oËuvan u izvornom stanju. U bogatoj gastronomskoj ponudi slavonskih specijaliteta istiËu se kulen, kobasice, πunka. SLAVONSKI BROD je grad s mnoπtvom kulturnih znamenitosti meu kojima treba posebno istaknuti Veliku tvravu utvrenu bastionima i opkopima. Izvan Tvre razvio se grad u kojemu je oko 1725. podignut franjevaËki samostan, a posebno je zanimljiva crkva Sv. Trojstva kojoj je temelje postavio Ëuveni barun Trenk. Muzej Brodskoga Posavlja ima prirodoslovnu, arheoloπku, numizmatiËku i kulturno- povijesnu zbirku te niz slika, portreta iz XIX. st. –AKOVO je biskupski grad i sjediπte –akovaËko- srijemske biskupije, s brojnim kulturnim sadræajima meu kojima se posebno istiËu –akovaËka katedrala, Perivoj iz XIX. st. s elementima baroka i obliænji Mali park, dok su u okolici brojna prapovijesna i antiËka nalaziπta. Nezaobilazna tradicionalna slavonska kuhinja s poznatim mesnim specijalitetima, jela od divljaËi i slatkovodne ribe te odliËna vina –akovπtine (burgundac bijeli, traminac, rizling) definitivno Êe privuÊi mnogobrojne posjetitelje. ÆUPANJA Posebna turistiËka atrakcija u Æupanji je stara graniËarska drvena straæarnica »ardak na Savi, dok se u obliænjim selima razvija seoski turizam koji nudi ugoaj slavonske ravnice. U Æupanji se nalazi muzej s paleontoloπko-arheoloπkom, povijesnom i etnografskom zbirkom. VINKOVCI su se smjestili na rijeci Bosut s jezgrom koja potjeËe iz XVIII. st.; vaænije ulice odvajaju se od glavnoga trga u Ëijoj blizini stoji niz kasnobaroknih katnica sa slikovitim arkadama u prizemlju. Poznata je Æupna crkva Sv. Ivana Nepomuka s baroknim kipovima, te gradski muzej s arheoloπkom, povijesnom i etnografskom zbirkom. VUKOVAR je najveÊi hrvatski grad i rijeËna luka na Dunavu. Grad se napatio i doæivio straπna razaranja u Domovinskom ratu. Meu mnoπtvom vrlo atraktivnih, ali u ratu teπko stradalih graevina, istiËu se dvorac obitelji Eltz iz XVIII. st., barokne zgrade u srediπtu grada, franjevaËki samostan, Æupna crkva Sv. Jakova, pravoslavna crkva Sv. Nikolaja, a izvan grada, na obali Dunava prema Iloku nalazi se VuËedol, bogato arheoloπko nalaziπte. SPA»VA je podruËje u posavskoj Slavoniji u porjeËju rijeke SpaËve i donjeg toka Bosuta, s dva zaπtiÊena πumska rezervata: Loæe i Radiπevo. SpaËvanska πuma jedan je od najveÊih prostora s oËuvanim πumama hrasta luænjaka u Europi. LIPOVAC se smjestio nedaleko od velikoga graniËnog prijelaza Bajakovo. U Lipovcu se nalazi posebno vrijedna kasnogotiËka crkva Sv. Luke s kraja XIV. st., koja je sagraena od opeke. Novska 9,400 km RajiÊ 13,000 km PrvËa Luæani Brodski Stupnik 11,800 km Sl. Brod - zapad 8,800 km Sl. Brod - istok 11,400 km Oprisavci 10,900 km V. Kopanica 16,900 km Æupanja 25,950 km Lipovac NOVSKA se smjestila izmeu parka prirode Lonjsko polje u poplavnoj savskoj nizini i πumovitih obronaka najviπe slavonske gore Psunja, a uz europsku autocestu A3 i æeljezniËku prugu dobiva tranzitno-turistiËko znaËenje. Od povijesne i umjetniËke baπtine turistiËki su zanimljive Æupna crkva s kvalitetnim inventarom te Zbirka Bauer. Park prirode Lonjsko polje je najveÊe zaπtiÊeno moËvarno podruËje ne samo u Hrvatskoj veÊ i u cijelom Dunavskom porjeËju. Uvrπten je u tzv. Ramsarski popis moËvara koje su od meunarodnog znaËaja, osobito kao prebivaliπte ptica moËvarica. IstiËe se velikim bogatstvom biljnog i æivotinjskog svijeta, a zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuÊa. MoËvarne livade, πume jasena, vrbe i topole omiljeno su staniπte pataka, a u poplavnim hrastovim πumama, livadama i paπnjacima susreÊu se rijetke europske æivotinje (orao πtekavac i orao zmijar, siva i bijela Ëaplja, crna roda i dr.). BOBOVICA: Samobor, Bregana, Park prirode Æumberak SV. NEDELJA: Samobor, Sveta Nedelja JANKOMIR: Maribor, Krapina, Zagreb-zapad, ZapreπiÊ LU»KO: Split, Rijeka, Zagreb-jug BUZIN: Sisak, Velika Gorica, Zagreb, Aerodrom IVANJA REKA: Budimpeπta, Varaædin, Zagreb-istok IVANIΔ GRAD: Bjelovar, »azma, IvaniÊ Grad POPOVA»A: Sisak, PopovaËa, Park prirode Lonjsko polje KUTINA: Virovitica, Kutina NOVSKA: Lipik, Novska, Spomen podruËje Jasenovac OKU»ANI: Banja Luka, Lipik, OkuËani NOVA GRADI©KA: Poæega, Nova Gradiπka, Park prirode Papuk LUÆANI: Poæega, Pleternica, Luæani SL. BROD ZAPAD: Sarajevo, Slavonski Brod SL. BROD ISTOK: Naπice, Slavonski Brod-istok VELIKA KOPANICA: Sarajevo, Osijek BABINA GREDA: Slavonski ©amac, Babina Greda ÆUPANJA: Vukovar, Vinkovci, Oraπje, Æupanja SPA»VA: BrËko, SpaËva LIPOVAC: Vukovar, Ilok, Lipovac 2,500 km ODMORI©TA »VOROVI BREGANA 2,500 km 0,989 km WC 10 1 WC 10 1 odmoriπte (sadræaj) - samo sjeverna strana odmoriπte (sadræaj) - samo juæna strana Centar za odræavanje i kontrolu prometa 10 1 WC 10 1 WC 10 1 WC 10 1 10 1 P WC WC 10 1 WC WC 10 1 10 1 10 1 ODMORI©TE »VOR WC 10 1 »SP - »EONI CESTARINSKI PROLAZ GraniËni prijelaz